KONAKOVIĆ POD LUPOM: Četiri ključne pozicije u Ministarstvu vanjskih poslova još nisu popunjene

Pitanje popunjavanja rukovodećih mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine ponovo je u centru pažnje nakon što su objavljeni podaci o stanju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Prema informacijama koje su objavljene, u ovom ministarstvu i dalje nisu trajno popunjene četiri značajne funkcije, uključujući mjesto sekretara Ministarstva.

Sekretar Ministarstva i dalje vršilac dužnosti

Na jednoj od posljednjih sjednica Vijeća ministara BiH potvrđeno je da funkciju sekretara Ministarstva vanjskih poslova i dalje obavlja vršilac dužnosti Edin Dilberović.

Iako je ministar Elmedin Konaković ranije najavljivao da će ova pozicija biti popunjena, do danas nije donesena odluka o imenovanju stalnog sekretara.

Mjesto sekretara ostalo je upražnjeno još od marta 2021. godine, nakon smrti tadašnjeg sekretara Adija Hadžikapetanovića.

Još tri rukovodeće funkcije bez stalnih imenovanja

Osim sekretara, prema objavljenim informacijama, trajno nisu popunjene ni pozicije pomoćnika ministra za multilateralne poslove, bilateralne poslove te opće poslove.

Te funkcije trenutno obavljaju vršioci dužnosti ili osobe koje su ovlaštene za njihovo privremeno obavljanje.

Kako se navodi, riječ je o Emi Merdan, Momiru Brajiću i Muameri Hambo, koji trenutno obavljaju navedene dužnosti.

Kritike zbog neprovođenja konkursa

U tekstu se navodi da nije raspisan ni interni konkurs za popunjavanje mjesta sekretara Ministarstva, iako je Agencija za državnu službu BiH još ranije zauzela stav da takva mogućnost postoji.

Kritičari smatraju da su upražnjene funkcije trebale biti popunjene kroz postojeće procedure, dok iz Ministarstva zasad nije bilo novih informacija o eventualnim imenovanjima.

Pitanje zastupljenosti u institucijama

Objavljeni podaci dolaze u trenutku kada se u javnosti vodi rasprava o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, pitanje popunjavanja rukovodećih mjesta u Ministarstvu vanjskih poslova postalo je dio šire političke rasprave o funkcionisanju državnih institucija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.

Tagged: