Dok Milorad Dodik govori o uspješnim kontaktima tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama, u Washingtonu se nastavlja rasprava o milionskim lobističkim angažmanima povezanim s vlastima Republike Srpske. U fokusu su politički operativci bliski Donaldu Trumpu, navodi o plaćenim objavama na društvenim mrežama i međusobne optužbe zbog novca.
Prema prilogu FACE televizije, pojedinci koji su ranije djelovali u korist političkih interesa vlasti RS-a sada javno iznose optužbe jedni protiv drugih. Istovremeno, novinarska istraživanja i izvještaji američkih političara otvaraju pitanja o iznosima izdvojenim za lobiranje i rezultatima tih aktivnosti.
Milioni dolara za lobiranje u Washingtonu
Prema istraživanju međunarodne novinarske mreže OCCRP, koje se spominje i u izvještaju demokratskih članova Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, vlasti RS-a angažovale su 11 lobističkih firmi kojima je tokom 2025. i 2026. godine isplaćeno najmanje 8,9 miliona dolara, odnosno približno 15 miliona KM.
Među ciljevima tih angažmana bili su poboljšanje političkog položaja Milorada Dodika, utjecaj na američku politiku prema RS-u i uspostavljanje kontakata s osobama bliskim Trumpovoj administraciji.
Istraživanje OCCRP-a navodi i aktivnosti usmjerene prema visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, uključujući pokušaje osporavanja njegove pozicije.
Demokratski kongresmen Bill Keating u septembru je objavio izvještaj pod nazivom „Pay for Play in the Balkans“, u kojem je iznio kritike i optužbe u vezi s američkom politikom prema BiH. U dokumentu se, između ostalog, problematizuju ukidanje sankcija Dodiku, angažman političkih operativaca bliskih Trumpu i mogući sukobi interesa povezani s projektom Južne plinske interkonekcije.
Važno je naglasiti da su pojedini navodi dio novinarskih istraživanja i političkih optužbi, a ne sudski utvrđene činjenice o korupciji.
Laura Loomer i optužbe o plaćenim objavama
Dodatnu pažnju izazvalo je istraživanje američkog lista The Washington Post, objavljeno 7. novembra, o političkoj aktivistici Lauri Loomer, poznatoj po bliskosti s Trumpovim političkim krugom.
Prema pisanju ovog lista, Loomer je, prema tvrdnjama osoba upoznatih s njenim poslovnim aranžmanima, primala novac za političke objave na društvenoj mreži X, koje nisu bile jasno označene kao plaćeni sadržaj.
Washington Post navodi da je pregledao dokumentaciju o četiri uplate Loomer i njenoj kompaniji King Breaker Media, ukupne vrijednosti veće od 60.000 dolara.
Pojedini sagovornici lista tvrdili su da je cijena jedne političke objave mogla iznositi između 3.000 i 5.000 dolara, pa i više.
Jedan od izvora bio je Alex Bruesewitz, nekadašnji savjetnik Trumpove predsjedničke kampanje, koji je potvrdio da je preko svoje konsultantske kompanije plaćao Loomer.
Ona, međutim, odbacuje tvrdnje da je naplaćivala pojedinačne političke objave. Navodi da je novac dobijala za konsultantski, istraživački i komunikacijski rad.
Kakva je veza s Dodikom?
Za BiH je posebno zanimljivo to što je Loomer ranije javno podržavala Milorada Dodika. U oktobru 2025. godine objavljivala je poruke u kojima je RS predstavljala kao svojevrsno kršćansko uporište i pozivala na političku podršku Dodiku.
Njeno ime spominje se i u izvještajima o lobističkim aktivnostima usmjerenim prema američkim konzervativnim političkim krugovima.
Ipak, dokumentovane uplate koje je opisao Washington Post ne dokazuju da je Loomer novac primala od vlasti RS-a ili da su joj plaćene objave o Dodiku. Nije utvrđeno ni da su upravo vlasti RS-a bile finansijer spomenutih uplata.
Ono što je poznato jeste da je Loomer javno podržavala Dodika, dok se istovremeno našla u središtu američke rasprave o transparentnosti finansiranja političkih poruka.
„Prodao si Trumpa za novac iz RS-a“
Priča je dobila dodatnu dimenziju nakon javnih prozivki među osobama povezanim s Trumpovim političkim okruženjem.
Prema prilogu FACE televizije, jedan bivši visoki saradnik Bijele kuće optužio je političkog operativca Jamesa Blaira da je iznevjerio Trumpa zbog novca povezanog s angažmanom za RS.
U prilogu je prenesena i poruka upućena Blairu:
„Ja podržavam predsjednika SAD-a, James. Ti si ga prodao za nešto novca iz RS-a.“
FACE televizija ovaj sukob predstavlja kao primjer međusobnih obračuna u Trumpovom političkom krugu zbog finansijskih angažmana povezanih s vlastima RS-a. Ipak, identitet autora citirane poruke i njen potpuni kontekst nisu nezavisno potvrđeni.
Blair se i ranije našao u središtu medijskih izvještaja o poslovima u BiH. Američki mediji su u oktobru objavili da su on i Chris LaCivita, dvojica značajnih Trumpovih političkih operativaca, bili angažovani na savjetovanju političkih struktura povezanih s Dodikom.
Prema izvještajima na koje se pozivao CNN, za taj posao primili su značajne honorare preko posredničkih kompanija.
Trump je tada izjavio da Blair i LaCivita kao vanjski konsultanti mogu imati i druge klijente, ali da bi njihov angažman prekinuo ukoliko bi utvrdio postojanje sukoba interesa.
Dodik se hvali kontaktima u Americi
Nove informacije o lobističkim poslovima pojavile su se u vrijeme Dodikove posjete SAD-u. On je prisustvovao okupljanju američkog konzervativnog pokreta u Trumpovom kompleksu Mar-a-Lago na Floridi.
Nakon posjete izjavio je da je razgovarao sa senatorima, poslovnim ljudima i utjecajnim osobama iz američke administracije, tvrdeći da je time otvoren prostor za nove mogućnosti za RS.
Međutim, u javnim objavama nije naveo konkretne političke ili ekonomske sporazume. Također, nije potvrdio da je s Trumpom održao zaseban sastanak.
Zbog toga ostaje razlika između političkih poruka o uspješnosti posjete i konkretnih rezultata koji se mogu nezavisno provjeriti.
Koliko je novca potrošeno i šta je postignuto?
U središtu cijele priče ostaje pitanje odgovornosti za trošenje javnog novca.
Milionski lobistički ugovori pokazuju razmjere nastojanja vlasti RS-a da preko američkih konsultantskih i političkih krugova utiču na odluke u Washingtonu.
Istovremeno, optužbe o prikriveno plaćenim objavama i sukobi među Trumpovim saradnicima otvorili su dodatna pitanja o transparentnosti političkog djelovanja.
Samo postojanje lobističkog ugovora ne znači da je počinjeno nešto nezakonito. Lobiranje je u SAD-u dozvoljena djelatnost, ali podliježe pravilima o registraciji i finansijskom izvještavanju.
Zato ostaju dva važna pitanja: jesu li svi angažmani bili zakoniti i transparentni te jesu li rezultati odgovarali iznosima izdvojenim iz javnih sredstava.
Dok Dodik svoju posjetu Americi predstavlja kao uspjeh, FACE televizija ukazuje na to da su lobistički poslovi povezani s vlastima RS-a postali i tema političkih obračuna u Washingtonu.
Za građane ostaje pitanje na koje još nema potpunog javnog odgovora: koliko je ukupno novca potrošeno, kome je isplaćen i kakvu je konkretnu korist donio?
