S&P potvrdio kreditni rejting BiH: Evo kako bi to moglo utjecati na penzije, plaće i ekonomiju

Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine na nivou B+ sa stabilnim izgledima, saopćila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Prema procjeni analitičara ove agencije, javne finansije BiH u narednom periodu mogle bi biti pod dodatnim pritiskom zbog povećanih budžetskih izdvajanja, posebno za penzije i plaće u javnom sektoru uoči izbora.

Zbog rasta javne potrošnje očekuje se da će budžetski deficit na svim nivoima vlasti ove godine premašiti tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U izvještaju se navodi da bi, ukoliko ne budu provedene dodatne mjere fiskalne konsolidacije, javni dug mogao postepeno rasti, iako bi prema međunarodnim standardima i dalje ostao na umjerenom nivou.

S&P je istovremeno smanjio prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine na nešto više od dva posto. Kao razlozi navode se nepovoljna globalna ekonomska kretanja, veći troškovi energije i transporta te slabija potražnja na tržištima Evropske unije, koja su ključna za bh. izvoz.

S druge strane, analitičari ističu da domaća potrošnja ostaje stabilna zahvaljujući rastu plata, penzija i socijalnih davanja, što doprinosi većem raspoloživom dohotku građana.

Posebna pažnja posvećena je stanju u industriji, gdje se upozorava na izazove u energetskom i prerađivačkom sektoru. Dodatni pritisak na izvoznike mogao bi predstavljati i evropski mehanizam za prilagođavanje emisija ugljika (CBAM).

Prema procjenama agencije, deficit tekućeg računa u 2026. godini mogao bi iznositi 3,8 posto BDP-a, dok će negativni efekti slabije vanjske potražnje djelimično biti ublaženi rastom izvoza usluga i doznakama iz inostranstva.

S&P je naglasio da valutni odbor Centralne banke BiH, koji se zasniva na fiksnom kursu konvertibilne marke prema euru, ostaje jedan od najvažnijih faktora makroekonomske stabilnosti zemlje.

Govoreći o evropskim integracijama, analitičari su ocijenili da sporiji tempo reformi usporava pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da bi nastavak reformskih procesa mogao doprinijeti jačanju privrede i poboljšanju kreditnog rejtinga u budućnosti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.

Tagged: