Dodik tvrdi da je zbog objava o Mladiću podneseno 55.000 prijava
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iznio je tvrdnju da je nakon smrti Ratka Mladića protiv građana Republike Srpske podneseno oko 55.000 krivičnih prijava zbog njihovih objava i poruka povezanih s bivšim komandantom Vojske Republike Srpske.
Dodik nije naveo ko je konkretno podnio te prijave, pred kojim institucijama su evidentirane niti je ponudio javno dostupnu dokumentaciju kojom bi potvrdio navedeni broj.
Dodik tvrdi da su prijave pokrenute putem aplikacija
Prema njegovim riječima, prijave su, kako tvrdi, podnošene putem različitih aplikacija i drugih mehanizama.
Nije precizirao kakve su konkretno objave bile predmet prijava, koliko ih je zaista zaprimljeno niti da li su sve prijave proslijeđene nadležnim pravosudnim institucijama.
Zbog toga broj od 55.000 za sada treba posmatrati kao Dodikovu javno iznesenu tvrdnju, a ne kao potvrđen službeni podatak.
Oštro kritikovao Sud i Tužilaštvo BiH
Dodik je tu informaciju iskoristio za novu kritiku pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine.
Kazao je da ovakvi postupci, prema njegovom mišljenju, pokazuju duboku političku podijeljenost u zemlji.
„To govori koliko je BiH podijeljena i nemoguća i koliko Sud i Tužilaštvo treba da budu instrumenti isključivo bošnjačke politike“, rekao je Dodik.
Ove tvrdnje predstavljaju njegovu političku ocjenu i nisu nezavisno potvrđene.
Osporava način donošenja zakona
Dodik je kritikovao i način na koji je, prema njegovom tumačenju, regulisano pitanje veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Kazao je da bi Tužilaštvo trebalo postupati na osnovu zakona koji, kako tvrdi, nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Istovremeno je takav sistem nazvao problematičnim i poručio da bi o njegovom funkcionisanju trebalo voditi posebnu pažnju.
Postavio pitanje i zbog sahrane
Dodik je u nastavku govora otvorio još jedno pitanje koje se odnosi na građane koji bi eventualno prisustvovali sahrani Ratka Mladića.
Upitao je da li bi nadležne institucije mogle evidentirati ili snimati osobe koje budu prisutne na sahrani.
„Da li se sada može očekivati da snimaju one koji budu na sahrani zlotvoru Mladiću i da li treba takva BiH“, rekao je Dodik.
Veličanje ratnih zločinaca regulisano Krivičnim zakonom BiH
U Bosni i Hercegovini postoje zakonske odredbe koje se odnose na javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine.
Međutim, sama činjenica da je neko objavio sadržaj, prisustvovao skupu ili izrazio određeni stav ne znači automatski da je počinio krivično djelo. Eventualna odgovornost zavisi od konkretnog sadržaja i okolnosti i mora biti utvrđena kroz propisani postupak.
Otvoreno pitanje broja prijava
Za sada nije javno potvrđeno da je protiv građana Republike Srpske zaista podneseno 55.000 krivičnih prijava nakon Mladićeve smrti.
Također nije poznato koliko se takvih prijava eventualno odnosi na konkretne pojedince, koje institucije su ih zaprimile niti koliko ih je proslijeđeno nadležnim tužilaštvima.
Zbog toga će za provjeru ove tvrdnje biti ključno eventualno izjašnjenje policijskih, pravosudnih i drugih nadležnih institucija.
Nova politička polemika nakon Mladićeve smrti
Dodikova izjava dolazi u periodu pojačanih političkih tenzija nakon smrti Ratka Mladića.
U nekoliko gradova Republike Srpske organizovana su okupljanja na kojima mu je odavana počast, dok su se istovremeno pojavile reakcije institucija i političkih predstavnika koji upozoravaju na zakonske posljedice mogućeg veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Najnoviji Dodikov istup tako je otvorio novu raspravu o granicama slobode izražavanja, ulozi pravosuđa i načinu na koji institucije trebaju postupati u ovakvim slučajevima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
