Da li Bosna i Hercegovina postaje nova tačka geopolitičkih tenzija u Evropi? Ukrajinski sigurnosni stručnjak i umirovljeni general-major Mykola Zentsev upozorava da bi Balkan mogao imati važnu ulogu u širem nadmetanju Rusije i Zapada, pri čemu posebno izdvaja Brčko kao najosjetljiviju tačku.
Upozorenje o mogućoj destabilizaciji
U analizi objavljenoj za ukrajinsku državnu novinsku agenciju Ukrinform, Mykola Zentsev navodi da događaji u Bosni i Hercegovini sve više prevazilaze okvir unutrašnje političke krize i dobijaju širi sigurnosni značaj za Evropu.
Prema njegovoj procjeni, Balkan i dalje predstavlja jedno od najosjetljivijih područja evropske sigurnosti, a političke napetosti u BiH mogle bi biti iskorištene za dodatni pritisak na Evropsku uniju i NATO.
Dodik i ruski utjecaj
Zentsev smatra da političke slabosti dejtonskog sistema koriste snage koje, prema njegovim tvrdnjama, imaju bliske veze s Moskvom.
Kao ključnog političkog aktera izdvaja predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, za kojeg tvrdi da predstavlja važnog saveznika ruskih interesa u regionu.
Prema njegovoj analizi, cilj nije nužno brzo otcjepljenje Republike Srpske, već postepeno slabljenje državnih institucija kroz niz političkih i institucionalnih poteza.
Važno je naglasiti da su ove tvrdnje dio autorove sigurnosne analize i predstavljaju njegovu procjenu.
Brčko u centru pažnje
Poseban dio analize odnosi se na Brčko distrikt, koji Zentsev opisuje kao najosjetljiviju tačku Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, pojedini sigurnosni scenariji razmatraju mogućnost pokušaja uspostavljanja kopnenog koridora kroz Brčko radi povezivanja istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske.
Ističe da bi svaki pokušaj promjene postojećeg stanja silom imao ozbiljne međunarodne posljedice i vjerovatno izazvao snažniji angažman NATO-a na Balkanu.
Navodi o ruskom djelovanju
Ukrajinski general u analizi govori i o navodnom ruskom političkom, obavještajnom i informacijskom utjecaju u regionu.
Između ostalog spominje navodne kampove za obuku radikalnih grupa, aktivnosti povezane s cyber napadima, kao i Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu, za koji dio zapadnih analitičara godinama izražava sumnju da bi mogao imati i obavještajnu ulogu.
Rusija i Srbija ranije su odbacivale takve tvrdnje.
Zašto upozorenje smatra važnim?
Autor smatra da Rusiji odgovara otvaranje novih sigurnosnih kriza izvan Ukrajine jer bi to, prema njegovoj procjeni, moglo odvući pažnju i resurse Zapada.
Zbog toga zagovara jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva u Bosni i Hercegovini, intenzivniju saradnju evropskih obavještajnih službi i preventivno djelovanje kako bi se spriječila eventualna destabilizacija.
Na kraju zaključuje da se politička situacija u Bosni i Hercegovini više ne može posmatrati isključivo kao unutrašnje pitanje, već kao dio šire evropske sigurnosne slike.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.









