Helez reagovao na izjave Željane Zovko
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez reagovao je na posljednje izjave hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, poručivši da političari iz susjednih država ne mogu određivati unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine.
Helez je naglasio da je BiH nezavisna i suverena država te da o njenoj budućnosti trebaju odlučivati njeni građani kroz institucije i demokratske procese.
„Želim poručiti njoj i svim drugim političarima iz nama susjednih zemalja, koji bi da uređuju našu zemlju, da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena demokratska država“, kazao je Helez.
Dejton nije, kako tvrdi Helez, nepromjenjiv
Ministar odbrane BiH smatra da sadašnje ustavno uređenje države treba posmatrati u historijskom kontekstu.
Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum nastao je u okolnostima rata i imao je prvenstveni cilj da zaustavi sukob i uspostavi mir.
Zbog toga, kako navodi, Dejton ne bi trebalo tretirati kao trajno i nepromjenjivo rješenje.
„Dejton nije uklesano slovo u kamenu. Njegova historijska uloga bila je da zaustavi rat i uspostavi mir“, poručio je Helez.
Traži promjene u načinu odlučivanja
Helez se posebno osvrnuo na mehanizme odlučivanja u državnim institucijama.
Kao jedan od koraka prema funkcionalnijoj državi naveo je ukidanje entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Njegov stav je da bi državni parlamentarci trebali prvenstveno odgovarati građanima koji su ih izabrali i odluke donositi na osnovu demokratske većine.
Istovremeno, smatra da bi Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebao zadržati ulogu zaštite vitalnih nacionalnih interesa.
„Mehanizam koji je zamišljen kao zaštita konstitutivnih naroda ne smije se pretvoriti u instrument kojim se blokira donošenje zakona iz svih oblasti“, poručio je.
„Svi građani moraju biti jednaki“
Ministar odbrane BiH naglasio je i potrebu za većom političkom jednakošću građana.
Kako tvrdi, niko ne bi smio imati manje političkih prava zbog pripadnosti određenom narodu ili zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda.
Helez je pritom posebno kritikovao utjecaj Zagreba i Beograda na političke procese u Bosni i Hercegovini.
„Nažalost, prečesto svjedočimo politici Zagreba i Beograda koja nastoji očuvati postojeće podjele i status quo“, rekao je.
Dodao je da Srbi i Hrvati u BiH, prema njegovom mišljenju, trebaju djelovati kao ravnopravni građani Bosne i Hercegovine, a ne kao „produžena ruka“ susjednih država.
Helez odbacuje tvrdnje o centralizaciji
Govoreći o kritikama da bi njegove ideje vodile ka centralizaciji države i majorizaciji Srba i Hrvata, Helez je takve tvrdnje odbacio.
Postavio je pitanje kako se uopće može govoriti o pretjeranoj centralizaciji kada BiH, prema njegovim riječima, ima veliki broj nivoa vlasti i izvršnih institucija.
„O kakvoj centralizaciji uopće govorimo kada Bosna i Hercegovina, sa nešto više od tri miliona stanovnika, ima 13 vlada i isto toliko nivoa izvršne vlasti i brojne paralelne institucije?“, upitao je Helez.
„Ovo nije ništa radikalno“
Helez je svoje stavove predstavio kao zalaganje za funkcionalniju i demokratskiju državu, a ne kao politiku usmjerenu protiv bilo kojeg naroda.
„Tražimo ono što bi trebalo biti normalno u svakoj savremenoj evropskoj državi: punu demokratiju, jednakost građana, zaštitu legitimnih kolektivnih prava i institucije koje mogu normalno funkcionisati“, naveo je.
Na kraju je poručio da Bosnu i Hercegovinu vidi kao buduću članicu Evropske unije i NATO-a, ali je istakao da je za ostvarenje tog cilja potrebna funkcionalna država.
„Siguran sam da Bosna i Hercegovina može vrlo skoro postati članica i Evropske unije i NATO-a, ali za to joj je potrebna funkcionalna, demokratska i pravno uređena država, a ne sistem stalnih blokada i političkih ucjena“, zaključio je Helez.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
