Čović govorio o naslijeđu Herceg-Bosne i položaju Hrvata u BiH
U povodu 33. godišnjice Hrvatske Republike Herceg-Bosne održan je skup pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, na kojem su se govorilo o historijskom naslijeđu tog perioda i savremenom položaju hrvatskog naroda u BiH.
Tokom programa položeni su vijenci u znak počasti poginulim hrvatskim braniteljima, a predstavljena je i fotomonografija „1860 dana“ autora Joze Pavkovića.
Čović o značaju Herceg-Bosne
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović ocijenio je da se, kako vrijeme prolazi, sve više govori o značaju političkih i institucionalnih struktura Herceg-Bosne.
„Kako dolaze nove obljetnice svjesniji smo značaja Herceg-Bosne, kao projekta koji je kroz svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast i sve svoje institucije očuvao hrvatski narod od Posavine, preko Središnje Bosne do Hercegovine“, kazao je Čović.
Prema njegovom tumačenju, dio tog političkog i institucionalnog naslijeđa danas je ugrađen u ustavni okvir Bosne i Hercegovine nakon Daytona.
Čović je poručio i da očuvanje vlastite historije treba biti povezano s budućnošću i nastojanjem da Hrvati u BiH, kako je naveo, ostanu ravnopravan i konstitutivan narod.
Anušić: „Posao nije gotov“
Na političko i historijsko značenje godišnjice osvrnuo se i potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar odbrane Ivan Anušić.
Govoreći o ratnim godinama, Anušić je istakao da je riječ o periodu velikih iskušenja i borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, određeni ciljevi ostvareni su tokom devedesetih, ali politička pitanja vezana za položaj Hrvata u BiH i dalje ostaju otvorena.
„Uspjeli smo pobijediti tada Jugoslavensku armiju. Uspjeli smo pobijediti ovdje u Bosni i Hercegovini. Uspjeli smo ostvariti naš tisućljetni san. Danas još trebamo raditi filigranske dorade naše politike. Ovdje trebamo još uvijek pomoći. Posao nije gotov“, rekao je Anušić.
Predstavljena fotomonografija „1860 dana“
Središnji dio večeri bio je posvećen predstavljanju fotomonografije „1860 dana“.
Knjiga sadrži više od 3.000 fotografija i novinskih zapisa, raspoređenih kroz 15 poglavlja i više od 1.100 stranica.
Autor Jozo Pavković ovom publikacijom dokumentuje ratni period kroz fotografije i arhivsku građu.
Čović, koji je bio jedan od predstavljača, istakao je da monografija prikazuje različite posljedice rata i predstavlja dokument vremena.
Herceg-Bosna i Dayton
Na obilježavanju je govoreno i o odnosu Herceg-Bosne prema kasnijem političkom uređenju Bosne i Hercegovine.
Čović smatra da su političke i institucionalne strukture tog perioda ostavile trag u kasnijem ustavnom poretku BiH, posebno u kontekstu položaja hrvatskog naroda.
Takve interpretacije, međutim, dio političke javnosti i dalje osporava, dok se o naslijeđu Herceg-Bosne vode različite političke i historijske rasprave.
Presuda „Prlić i drugi“
U širem pravnom kontekstu ne može se zaobići ni pravosnažna presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“ iz 2017. godine.
Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata povezanog s političkim i vojnim vrhom Herceg-Bosne.
Sud je utvrdio odgovornost za niz teških zločina počinjenih tokom rata, uključujući progon, prisilno premještanje, ubistva, zatvaranja i druge zločine nad Bošnjacima.
U presudi su obrađivani i odnosi između struktura Herceg-Bosne i Hrvatske, uključujući političku i vojnu podršku Zagreba.
Čović: Pogled prema budućnosti
Čović je, govoreći o sadašnjosti i budućnosti, naglasio potrebu očuvanja hrvatskog identiteta i političke ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom stavu, obilježavanje godišnjice nije samo podsjećanje na prošlost, već i prilika za razgovor o položaju Hrvata u savremenoj BiH.
Upravo zbog različitih tumačenja historije, ratne odgovornosti i današnjeg ustavnog uređenja, poruke sa ovogodišnjeg obilježavanja već su otvorile nove političke rasprave.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
