Objave pojedinih kandidata nakon Mladićeve smrti izazvale reakcije
Nakon smrti Ratka Mladića u više gradova Republike Srpske održana su okupljanja i objavljivane poruke kojima mu je odavana počast.
Pažnju su privukle i objave pojedinih političara koji su istovremeno kandidati na Općim izborima 2026. godine.
Među imenima koja se spominju su Draško Stanivuković, Branko Blanuša, Marinko Božović i Jelena Trivić, dok su se nakon toga oglašavali i drugi politički predstavnici iz Republike Srpske.
Ko je sve objavljivao poruke?
Prema navodima medija, među političarima čije su objave dospjele u javnost nalaze se predsjednik PSS-a Draško Stanivuković, predsjednik SDS-a Branko Blanuša, načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.
Pored njih, poruke povezane s Mladićevom smrću objavljivali su i drugi političari.
U javnosti su se spominjali i Darko Babalj, Želimir Nešković, Nenad Stevandić i Mirjana Orašanin, dok je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, prema navodima izvora, palio svijeće.
S obzirom na to da se radi o različitim oblicima javnog iskazivanja počasti, sadržaj i okolnosti svake pojedinačne objave mogu biti različiti.
Pitanje pred izbore
Posebnu pažnju privukla je činjenica da se među osobama koje su se oglašavale nalaze i kandidati na predstojećim Općim izborima.
Zbog toga je postavljeno pitanje može li Centralna izborna komisija BiH reagovati prema kandidatima čije bi objave ili postupci mogli biti sporni prema važećim zakonima.
Mediji su CIK-u uputili pitanje kako će tretirati takve slučajeve i da li će eventualno biti poduzete mjere prema konkretnim kandidatima.
CIK: Krivična pitanja nisu u našoj nadležnosti
Centralna izborna komisija BiH odgovorila je da pitanja koja se odnose na eventualno počinjenje krivičnih djela nisu u njenoj nadležnosti.
„Materija koju navodite u Vašem upitu regulirana je Krivičnim zakonom BiH što nije u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH“, navedeno je u odgovoru CIK-a.
Dodali su da sve prijave koje se odnose na eventualno počinjenje krivičnog djela dostavljaju nadležnim tužilaštvima.
To znači da CIK ne preuzima ulogu tužilaštva u utvrđivanju eventualne krivične odgovornosti, već takve prijave prosljeđuje nadležnim pravosudnim institucijama.
Šta će biti s konkretnim kandidatima?
U ovom trenutku nema odluke CIK-a kojom bi bilo utvrđeno da su konkretni kandidati prekršili izborna pravila zbog objava povezanih s Mladićem.
Također, za kandidate koji su naknadno pomenuti u medijskim izvještajima nije objavljeno posebno izjašnjenje CIK-a o svakom pojedinačnom slučaju.
Prema dostupnim informacijama, ključni dio eventualnog postupanja zavisio bi od toga da li se u konkretnom slučaju utvrde elementi krivičnog djela, nakon čega bi predmet bio u nadležnosti tužilaštva.
Izbori sve bliže
Predizborna kampanja za Opće izbore 2026. godine sve više dobija na intenzitetu, a CIK već provodi niz postupaka koji se odnose na ponašanje političkih subjekata. Komisija je tokom augusta razmatrala i više predmeta vezanih za moguće povrede Izbornog zakona.
Zbog toga će pitanje granice između političkog djelovanja, javnih objava i eventualne krivične odgovornosti u narednom periodu vjerovatno biti predmet dodatne pažnje.
Za sada je jasno samo da je CIK zauzeo stav da eventualna krivična djela nisu u njegovoj nadležnosti i da takve prijave dostavlja nadležnim tužilaštvima.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
