„POLITIČKI BLEFER“: Čović pod žestokim udarom, pogledajte šta mu je sada sasuto u lice!

Zdenko Lučić žestoko kritikovao Dragana Čovića

Kandidat grupacije hrvatskih stranaka za člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić oglasio se povodom najavljenog obilježavanja godišnjice osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne te tom prilikom iznio niz veoma oštrih kritika na račun predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Lučić je u svojoj objavi problematizirao način na koji se danas govori o Herceg-Bosni, kao i uloge pojedinih političara i institucija koje učestvuju u obilježavanju godišnjice.

Najveći dio njegovog obraćanja odnosi se upravo na Čovića, kojem je pripisao odgovornost za niz političkih i drugih poteza.

Lučić osporava način obilježavanja godišnjice

Govoreći o samom događaju, Lučić je naveo da će program uključivati polaganje vijenaca, paljenje svijeća i predstavljanje fotomonografije, dok će među učesnicima biti i Dragan Čović.

Međutim, smatra da se na takvom događaju ne pojavljuju ljudi koji su, prema njegovim riječima, bili direktno uključeni u osnivanje Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Posebno je kritikovao Čovića, Mladena Bevandu i Damira Zorića, dovodeći u pitanje njihove veze s historijom Herceg-Bosne i način na koji se ta prošlost danas predstavlja javnosti.

Teške optužbe na račun Čovića

Lučić je u nastavku objave iznio niz ozbiljnih tvrdnji o dugogodišnjem predsjedniku HDZ-a BiH.

Čovića je optužio za, kako navodi, političko licemjerje, demagogiju i interese koji se ne vode dugoročnim ciljevima hrvatskog naroda u BiH.

U jednom dijelu objave opisao ga je i kao „političkog blefera“ koji, kako tvrdi, prije svega pokušava ostvariti kratkoročne političke koristi.

Budući da je riječ o političkim optužbama, one predstavljaju stav i tvrdnje Zdenka Lučića, a ne pravosnažno utvrđene činjenice.

Kritike zbog imovine i odnosa prema braniteljima

Jedna od tema na koje se Lučić posebno osvrnuo jeste imovina nekadašnje Herceg-Bosne i način na koji je, prema njegovim navodima, tretirana tokom prethodnih decenija.

Čovića je povezao s tvrdnjama o privatizaciji imovine i koristima koje su navodno ostvarili njemu bliski ljudi.

Istovremeno je kritikovao odnos aktuelne hrvatske politike prema bivšim pripadnicima HVO-a i ratnim komandantima, smatrajući da njihova pitanja nisu dovoljno zastupljena.

Osvrt na ratni period

Lučić se u svojoj objavi vratio i na ratne godine i političke okolnosti u kojima je nastala Hrvatska Republika Herceg-Bosna.

Podsjetio je na formiranje političkih i vojnih struktura hrvatske strane tokom rata, kao i na kasnije potpisivanje Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

Poseban dio kritike odnosi se na činjenicu da, prema njegovom tumačenju, pojedini današnji politički akteri pokušavaju drugačije predstaviti ulogu i značaj Herceg-Bosne nego što je to činjeno ranije.

Spor oko odnosa prema ratnoj prošlosti

Lučić smatra da se hrvatska politička scena u BiH danas nalazi u situaciji u kojoj se ratna prošlost koristi i kao dio predizborne strategije.

Tvrdi da se pojedini događaji obilježavaju iz političkih razloga, dok se problemi ratnih veterana, njihove statusne pozicije i neriješena pitanja imovine ostavljaju po strani.

U tom kontekstu ponovo je kritikovao Čovića, tvrdeći da se njegovi politički potezi često prilagođavaju trenutnim interesima.

Međunarodne presude o Herceg-Bosni

U širem historijskom i pravnom kontekstu važno je podsjetiti i na pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.

U predmetu Prlić i ostali, Žalbeno vijeće MKSJ-a 2017. godine potvrdilo je nalaze o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata povezanog s političkim i vojnim vrhom Herceg-Bosne.

Tribunal je utvrdio odgovornost za niz teških zločina počinjenih tokom rata nad bošnjačkim stanovništvom.

Politička borba pred izbore

Lučićeva objava dolazi uoči novih izbora i u trenutku kada se u hrvatskom političkom korpusu u BiH ponovo vode rasprave o tome ko bi trebao predstavljati Hrvate u Predsjedništvu BiH.

Zbog toga njegove poruke protiv Čovića mogu dodatno zaoštriti političku atmosferu i otvoriti nova pitanja o odnosu prema Herceg-Bosni, ratnoj prošlosti i položaju hrvatskog naroda u savremenoj BiH.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.

Tagged: