Dodik iznio nove tvrdnje o Srbima zaposlenim u institucijama BiH
Milorad Dodik ponovo je otvorio pitanje položaja Srba koji rade u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da su, kako tvrdi, izloženi pritiscima i neprijatnoj atmosferi u Sarajevu.
U objavi na društvenoj mreži X, Dodik je naveo da je razgovarao s više grupa ljudi koji rade u zajedničkim institucijama BiH.
Prema njegovim riječima, ti zaposleni su mu se navodno žalili na atmosferu i pritiske koje povezuje s bošnjačkim političkim i institucionalnim djelovanjem.
Dodik tvrdi da zaposleni strahuju
Dodik je naveo da je zaposlenima predložio da javno govore o onome što, prema njegovim tvrdnjama, doživljavaju.
Međutim, kako je rekao, oni se navodno plaše da bi takvo istupanje moglo negativno utjecati na njihov položaj.
„Na moj poziv da se javno oglase i ukažu na to šta im se događa, jednoglasno su istakli da se plaše za svoj položaj i da će sebi time dodatno otežati život“, naveo je Dodik.
Dodao je da smatra kako ti ljudi, osim profesionalne uloge, predstavljaju i srpski narod, te da su na određenim pozicijama prvenstveno zbog povezanosti tih funkcija sa Republikom Srpskom.
„Te pozicije pripadaju Republici Srpskoj“
Upravo ta formulacija postala je jedna od glavnih tačaka spora.
Dodik tvrdi da zajedničke institucije BiH jednako pripadaju i srpskom narodu, odnosno da zaposleni iz Republike Srpske na tim pozicijama imaju posebnu političku i identitetsku ulogu.
Međutim, kritičari ove interpretacije ukazuju da se radi o državnim institucijama Bosne i Hercegovine, a ne institucijama entiteta.
Prema Zakonu o državnoj službi BiH, zapošljavanje i napredovanje državnih službenika zasnivaju se na principima profesionalnosti i javnog konkursa, uz zakonsko vođenje računa o nacionalnoj zastupljenosti.
Državni službenik nije politički delegat
Jedna od ključnih razlika jeste odnos između nacionalne zastupljenosti i političkog predstavljanja.
Činjenica da je određeni zaposleni Srbin iz Republike Srpske ne znači automatski da je politički predstavnik Republike Srpske.
Političko predstavljanje konstitutivnih naroda postoji u institucijama poput Predsjedništva BiH, Doma naroda i drugih tijela, dok državni službenici imaju obavezu da rade profesionalno i nepristrasno te da primjenjuju zakone Bosne i Hercegovine.
Zbog toga se pitanje nacionalne pripadnosti i pripadnosti određenom entitetu ne može automatski izjednačiti s vlasništvom nad radnim mjestom ili institucijom.
Tvrdnje o pritiscima bez konkretnih slučajeva
Dodik je također tvrdio da zaposleni iz RS-a trpe pritiske i provokacije, ali u objavi nije naveo konkretne slučajeve, imena ili detalje koji bi potkrijepili te tvrdnje.
Ukoliko postoje prijave mobinga, diskriminacije ili drugog oblika pritiska na zaposlenike, takvi slučajevi mogu biti predmet nadležnih institucija i pravnih postupaka.
Bez konkretnih podataka, međutim, tvrdnja da određena „bošnjačka komponenta“ vrši pritisak na Srbe predstavlja političku ocjenu, a ne utvrđenu činjenicu.
„Srpska stoji iza svakog Srbina“
Dodik je na kraju poručio da Republika Srpska, kako je naveo, stoji iza svih Srba iz ovog entiteta koji rade u zajedničkim institucijama BiH.
„Srpska stoji iza svakog Srbina iz Republike Srpske koji radi u zajedničkim organima i spremna je da im pruži svaku zaštitu“, naveo je.
Ovakva poruka ponovo otvara pitanje granice između entitetske političke pripadnosti i statusa zaposlenih u državnim institucijama.
Politička poruka koja ponovo podiže tenzije
Dodikova objava dolazi u trenutku kada su odnosi između političkih predstavnika Republike Srpske i institucija na državnom nivou ponovo veoma zategnuti.
Njegove tvrdnje o položaju Srba u institucijama BiH dodatno su otvorile raspravu o nacionalnoj zastupljenosti, profesionalnosti državne službe i odnosu entitetskih i državnih institucija.
Za sada nema javno objavljenih konkretnih dokaza koji bi potvrdili sve navode iz Dodikove objave.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
