Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija oštro je reagovao na izjave direktorice Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ane Trišić-Babić, koja je kritikovala glasanje BiH protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma.
Lagumdžija je poručio da ga više ne iznenađuju, kako je naveo, površnost i nepoznavanje osnovnih činjenica o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine.
Istakao je da se BiH, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, obavezala da usklađuje svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU.
Prema njegovim riječima, BiH već četiri godine ima isti stav kao Evropska unija kada je riječ o pomenutoj rezoluciji, a takav pristup dijele i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i druge zemlje.
Zašto je BiH glasala protiv rezolucije?
Lagumdžija je naglasio da se na glasanju nije odlučivalo samo o naslovu rezolucije, već o dokumentu koji sadrži 20 tačaka preambule i 75 članova.
Rezoluciju su, prema njegovim navodima, predložile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan.
Objasnio je da se BiH prije glasanja pridružila zajedničkim izjavama Evropske unije, zajedno s Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom i San Marinom.
U tim izjavama izražena je zabrinutost da se tekst ruske rezolucije koristi za političke ciljeve i da ne doprinosi stvarnoj borbi protiv rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije.
Lagumdžija je posebno izdvojio stav da dokument, prema ocjeni EU, ne pravi jasnu razliku između borbe protiv nacionalizma i negiranja prava suverenih naroda, što je povezao s ruskim djelovanjem u Ukrajini.
BiH već četiri godine ima isti stav
Ambasador je podsjetio da je BiH i prethodnih godina glasala protiv iste rezolucije, zajedno s državama članicama EU, SAD-om, Velikom Britanijom, Kanadom, Norveškom, Australijom, Japanom i drugim zemljama.
Prema podacima koje je iznio, rezolucija je u protekle četiri godine dobijala između 112 i 117 glasova podrške, dok je protiv nje glasalo između 50 i 54 države.
Lagumdžija je poručio da glasanje protiv konkretnog ruskog dokumenta ne znači protivljenje borbi protiv nacizma, rasizma i diskriminacije, već predstavlja stav o sadržaju rezolucije i njenim političkim implikacijama.
Na kraju je kritikovao javne komentare o ovom pitanju, poručivši da bi bilo korisno prvo pročitati kompletan tekst rezolucije prije iznošenja ocjena o glasanju Bosne i Hercegovine.









