Najave Milorada Dodika o donošenju novog Ustava Republike Srpske ponovo su otvorile pitanje odnosa entitetskih i državnih institucija. Ako bi određeni potezi doveli do kršenja Ustava BiH ili neizvršavanja obavezujućih odluka, slučaj bi mogao otvoriti ozbiljna pravna pitanja.
Dodik je najavio da bi novi Ustav RS-a mogao biti proglašen 9. januara, uz mogućnost da se procedura završi i kasnije. Prema njegovim riječima, novi dokument trebao bi urediti funkcionisanje institucija i spriječiti, kako tvrdi, političke blokade.
Najavljene promjene uključuju drugačije uređenje rada Vijeća naroda RS-a te odredbe o Banjoj Luci kao glavnom gradu i Palama kao prijestolnici. Međutim, pravni učinak takvih odredbi zavisio bi od njihovog sadržaja i usklađenosti s Ustavom BiH.
Ko bi mogao pokrenuti postupak?
Prema zakonskoj proceduri, Tužilaštvo BiH može provoditi istragu i podizati optužnice, dok Sud BiH odlučuje o sudskim mjerama, uključujući eventualni nalog za hapšenje kada su ispunjeni zakonski uslovi. Nalog za privođenje provode nadležne policijske agencije, među kojima, zavisno od slučaja i nadležnosti, može biti i SIPA.
Samo donošenje novog entitetskog ustava ne znači automatski da će neko biti uhapšen. Za krivičnu odgovornost potrebno je utvrditi konkretne radnje i ispunjenost zakonskih obilježja određenog krivičnog djela.
Koje kazne zakon predviđa?
Član 156. Krivičnog zakona BiH odnosi se na napad na ustavni poredak. Za djelo koje ispuni zakonske uslove propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.
Član 203a odnosi se na neizvršavanje odluka visokog predstavnika i propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, uz dodatne zakonske posljedice. Njegova primjena zavisi od konkretnih postupaka i postojanja odluke koja se mora provesti.
To ne znači da bi svaka sporna odredba novog Ustava automatski predstavljala krivično djelo niti da bi kazna unaprijed bila određena. O tome bi odlučivali nadležni pravosudni organi na osnovu zakona i konkretnih činjenica.
U političkim raspravama dodatnu pažnju izazivaju rukovodeće pozicije u državnim institucijama, uključujući SIPA-u i Tužilaštvo BiH. Ipak, tvrdnje o političkoj povezanosti pojedinih rukovodilaca same po sebi ne dokazuju kako bi postupili u konkretnom predmetu.
Za sada je ključno pitanje kakav će sadržaj imati najavljeni ustavni akti, hoće li biti osporeni pred nadležnim institucijama i kakve će odluke te institucije donijeti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
