Milorad Dodik je u emisiji „Istraga sedmice“ Avde Avdića poručio da je promijenio političku strategiju, a da njegovi protivnici to još nisu primijetili. Njegove izjave o formiranju vlasti, državnim institucijama i budućnosti Bosne i Hercegovine ponovo su otvorile pitanje načina na koji će SNSD djelovati u narednom periodu.
Iako je govorio o mogućnosti dogovora, istovremeno je iznosio stavove o preispitivanju odluka visokih predstavnika i budućnosti državnih institucija.
Parlamentarna računica kao pregovarački adut
Dodik je ranije tvrdio da njegova koalicija može računati na četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i deset zastupnika u Predstavničkom domu.
Takav odnos snaga može imati značajan utjecaj na donošenje odluka. Dom naroda ima 15 delegata, a za kvorum je potrebno prisustvo najmanje devet delegata, uz najmanje tri iz svakog konstitutivnog naroda.
U Predstavničkom domu, deset zastupnika iz Republike Srpske predstavlja dvije trećine od ukupno 14 zastupnika iz ovog entiteta. U određenim fazama odlučivanja entitetsko glasanje može biti važan mehanizam za zaustavljanje odluka.
Ipak, političke tvrdnje o podršci pojedinih delegata i zastupnika ne znače da je njihovo buduće glasanje unaprijed zagarantovano.
Zahtjevi prema državnim institucijama
Među Dodikovim zahtjevima nalazi se poništavanje odluka Christiana Schmidta i preispitivanje odluka visokih predstavnika.
Prema izvještaju lista Danas od 17. novembra, Dodik je poručio i da mu se ne žuri s formiranjem vlasti na državnom nivou.
Takvi stavovi pokazuju da bi razgovori o novoj parlamentarnoj većini mogli uključivati i pitanja funkcioniranja državnih institucija, a ne samo raspodjelu političkih funkcija.
Sud i Tužilaštvo BiH u fokusu
Jedan od dijelova intervjua odnosio se na Sud i Tužilaštvo BiH. Prema izvještaju portala Jabuka.tv, Dodik je raniju podršku zakonskim rješenjima o državnom pravosuđu označio kao pogrešnu odluku i govorio o njihovom redefiniranju.
Međutim, njegov politički stav o potrebi promjene zakonskih rješenja treba razlikovati od pitanja njihove ustavnosti.
Ustavni sud BiH je u predmetu U-26/01 utvrdio da Zakon o Sudu BiH nije u suprotnosti s Ustavom BiH, kako je navedeno u službenom pregledu sudske prakse.
Ko bi mogao biti odgovoran za politički zastoj?
Jedno od mogućih tumačenja Dodikove promjene strategije jeste pokušaj da se vlastiti zahtjevi predstave kao poziv na dogovor, dok bi odbijanje tih zahtjeva moglo biti korišteno za političko optuživanje protivnika.
Na taj način rasprava o promjenama državnih institucija mogla bi se pretvoriti u pitanje spremnosti političkih aktera na kompromis.
Ipak, odbijanje političkih uslova samo po sebi nije dokaz da neko blokira funkcioniranje države. Za takvu ocjenu potrebno je posmatrati konkretne postupke i način na koji se odlučuje u institucijama.
Važno je i razlikovati kritiku političkih struktura u Sarajevu od generaliziranja o bošnjačkom narodu, što je razlika koju je Dodik, prema dostavljenom tekstu, pravio tokom intervjua.
Poruke o dogovoru i raspadu BiH
Posebnu pažnju privukla je činjenica da je Dodik tokom istog razgovora govorio o mogućnosti dogovora, ali i o mogućem raspadu Bosne i Hercegovine, kako prenosi BL portal.
Zbog toga se njegova najavljena promjena strategije može posmatrati kroz nekoliko elemenata: pregovore o formiranju vlasti, korištenje parlamentarnih mehanizama i nastojanje da se njegovi politički zahtjevi predstave kao osnova za dogovor.
Da li je riječ o stvarnoj promjeni političkih ciljeva ili samo drugačijem načinu njihovog ostvarivanja, pokazat će konkretni prijedlozi, koalicioni sporazumi i potezi predstavnika SNSD-a u državnim institucijama.









