Izetbegovićeva izjava o ratu u BiH izazvala reakcije
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izazvao je pažnju javnosti izjavom o ratu u Bosni i Hercegovini, nakon što je tokom obraćanja upotrijebio formulaciju „građanski rat“.
Izetbegović je govorio o stanju u zemlji, promjeni političkog i ekonomskog sistema nakon raspada Jugoslavije te poslijeratnom periodu.
U tom kontekstu opisao je rat kao sukob koji je imao elemente građanskog rata.
„Imali smo građanski rat“
Govoreći o periodu od prije tri decenije, Izetbegović je kazao:
„Kratka geneza: imali smo ratom porušenu zemlju prije 30 godina, imali smo promjenu sistema sa diktirane ekonomije i jednopartijskog sistema prešli smo u slobodnu ekonomiju i u parlamentarnu demokratiju. Imali smo srušene odnose među narodima kroz građanski rat koji je dobivao elemente građanskog.“
Upravo ovaj dio njegove izjave izazvao je najviše reakcija.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Nakon toga pokušao pojasniti formulaciju
Izetbegović je u nastavku izlaganja ponovo govorio o karakteru rata, ali je ovog puta formulaciju drugačije postavio.
„Kroz rat koji je poprimao elemente građanskog, kroz agresiju koja se pretvarala djelimično u to“, rekao je.
Time je pokušao dodatno pojasniti svoju raniju formulaciju i opisati rat kao sukob koji je, prema njegovim riječima, imao i elemente unutrašnjeg sukoba.
Njegova izjava već je otvorila političku raspravu, posebno imajući u vidu osjetljivost pitanja karaktera rata u Bosni i Hercegovini.
Karakter rata predmet brojnih sudskih postupaka
O karakteru rata u BiH postoje različiti politički narativi, ali su međunarodni sudovi u brojnim predmetima utvrđivali činjenice o zločinima počinjenim tokom sukoba i ulozi različitih aktera.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz 2007. godine utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid te da je Srbija prekršila obavezu da ga spriječi. Sud je također razmatrao široku vojnu i finansijsku podršku tadašnje Savezne Republike Jugoslavije vlastima Republike Srpske.
Zbog toga se kvalifikacije rata i njegova međunarodnopravna pozadina i danas nalaze među najosjetljivijim političkim i historijskim pitanjima u BiH.
Izetbegović govorio i o ekonomiji
Nakon dijela o ratu, Izetbegović je nastavio izlaganje govoreći o ekonomskim rezultatima vlasti SDA.
Posebno je istakao period mandata Fadila Novalića, navodeći da je tada, prema njegovoj tvrdnji, otvoreno 100.000 radnih mjesta.
Time je želio napraviti poređenje između ranijeg perioda i sadašnjeg stanja u zemlji.
Kritike na račun aktuelne vlasti
Izetbegović je ocijenio da je Bosna i Hercegovina danas u znatno težoj situaciji nego ranije.
Govorio je o stanju infrastrukture, ekonomiji, evropskim integracijama i funkcionisanju državnih institucija.
„BiH je zapuštena zemlja. Ljetos ko je krenuo na more, išao je do Mostara tri sata. Mi smo jedna usporena zemlja u poređenju sa susjedima“, rekao je.
Dodao je da se zemlja, prema njegovom mišljenju, sve više suočava sa zastojem u različitim oblastima.
„Izgubili smo korak“
Kao jedan od problema izdvojio je i odnos prema evropskim integracijama, NATO-u i korištenju sredstava iz Plana rasta.
Izetbegović je ustvrdio da je BiH izgubila dio novca predviđenog kroz Plan rasta te da se pojedini državni projekti i institucije suočavaju s ozbiljnim problemima.
Posebno je spomenuo BHRT i Oružane snage BiH, navodeći da, prema njegovoj ocjeni, država u pojedinim segmentima gubi zamah.
Spomenuo i infrastrukturne projekte
Predsjednik SDA kritikovao je i stanje u oblasti infrastrukture.
Kazao je da je korupcija, prema njegovom mišljenju, usporila realizaciju pojedinih projekata.
Spomenuo je tunel Prenj, tunel Hranjen i Aerodrom u Bihaću, uz tvrdnju da se neki od tih projekata više ne nalaze dovoljno visoko na političkoj agendi.
Izjava o ratu ponovo otvorila političku raspravu
Iako je Izetbegović nakon prve formulacije govorio i o agresiji, njegova upotreba izraza „građanski rat“ izazvala je posebnu pažnju zbog osjetljivosti pitanja ratne historije BiH.
Njegovo naknadno objašnjenje pokazuje da je pokušao razlikovati unutrašnje elemente sukoba od šireg konteksta rata i agresije.
Ipak, upravo će ta formulacija vjerovatno biti jedna od tema političkih reakcija nakon njegovog obraćanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
