Do početka izborne kampanje u Republici Srpskoj ostalo je još nekoliko sedmica, ali su se unutar opozicionih redova već otvorili novi sukobi.
Iako opozicione stranke pokušavaju nastupiti protiv SNSD-a i aktuelne vlasti, višemjesečne nesuglasice među njihovim liderima ponovo su izbile u prvi plan. Umjesto zajedničkog djelovanja, posljednjih dana razmjenjuju se optužbe o tome ko svojim postupcima pomaže drugoj političkoj strani.
Jedan od glavnih aktera novih sukoba je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
Vukanović je kritikovao dio opozicije, tvrdeći da su pojedini političari koje je ranije podržavao sada okrenuti protiv njegove stranke. Poručio je da je njegova politička organizacija, kako smatra, jedina koja djeluje slobodno i nezavisno.
Takve izjave izazvale su reakcije drugih opozicionih predstavnika.
Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga ocijenio je da Vukanović svojim nastupima nanosi štetu opoziciji.
Bodiroga je otišao korak dalje i poručio Vukanoviću da bi, ukoliko nastavi s takvom politikom, mogao ostati zapamćen kao političar koji je omogućio da aktuelni režim ostane na vlasti još jedan mandat.
Kritike su stigle i iz PDP-a. Poslanik te stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH Branislav Borenović optužio je Vukanovića da svojim djelovanjem doprinosi sukobima unutar opozicije.
Prema Borenovićevim riječima, Vukanović godinama ulazi u sukobe s opozicionim akterima, čime se, kako tvrdi, energija opozicije troši na međusobne obračune umjesto na kritiku vlasti.
S druge strane, Vukanović je ranije prozivao i predsjednicu Narodnog fronta Jelenu Trivić, između ostalog postavljajući pitanja o načinu finansiranja njene stranke i pojedinih aktivnosti.
Trivić je takve prozivke odbacila i poručila da smatra da iza napada na nju postoji određena pozadina koja bi, kako je navela, mogla biti poznata tek s vremenom.
Politički analitičari očekuju da bi se retorika unutar opozicije mogla dodatno zaoštravati kako se približava početak kampanje.
Komunikolog Mladen Bubonjić ocijenio je da bi međusobni sukobi mogli imati posljedice po izborni rezultat opozicionih stranaka, posebno ako dodatno razočaraju birače koji podržavaju promjene.
Prema njegovoj procjeni, dio birača zbog ovakvih sukoba mogao bi odlučiti da ne izađe na izbore, dok bi drugi u znak protesta mogli podržati neku od stranaka koje trenutno čine vlast.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
