Evropska komisija želi novi korak za Srbiju, ali nema jedinstvene podrške
Evropska komisija planira predložiti otvaranje trećeg pregovaračkog klastera sa Srbijom, čime bi se ubrzao proces evropskih integracija Beograda. Ipak, prijedlog je već naišao na ozbiljan otpor među pojedinim državama članicama Evropske unije.
Prema pisanju Politica, prijedlog će biti predstavljen ambasadorima država članica EU, a odnosi se na reforme koje uključuju usklađivanje srbijanskog zakonodavstva s pravilima jedinstvenog evropskog tržišta, prekograničnih usluga i poslovnog okruženja.
Nizozemska spremna blokirati prijedlog
Iako Evropska komisija smatra da bi otvaranje novog klastera poslalo važnu poruku o nastavku evropskog puta Srbije, prijedlog trenutno nema potrebnu jednoglasnu podršku.
Prema navodima izvora iz Bruxellesa, Nizozemska je spremna uložiti veto, dok još nekoliko država dijeli stav da Srbija nije ostvarila dovoljan napredak u oblastima vladavine prava, demokratije i zaštite ljudskih prava.
Različiti pogledi unutar Evropske unije
Pitanje proširenja ponovo je otvorilo razlike među članicama EU. Dok Evropska komisija proširenje vidi kao važan geopolitički alat za jačanje utjecaja Unije u regionu, pojedine države smatraju da kandidati moraju ispuniti sve reforme prije bilo kakvog napretka u pregovorima.
Posebnu zabrinutost izazivaju odnosi Srbije s Rusijom, zbog čega dio evropskih diplomata smatra da sada nije trenutak za slanje pozitivnih političkih poruka Beogradu.
Beograd tvrdi da reforme zaslužuju priznanje
Srbijanski ministar za evropske integracije Nemanja Starović ocijenio je da se otvaranje trećeg pregovaračkog klastera neopravdano odgađa već godinama.
Istakao je da je Srbija od 2022. godine provela brojne reforme koje, prema njegovim riječima, zaslužuju priznanje, upozorivši da bi novo odgađanje moglo oslabiti proevropske snage u zemlji.
Komisija šalje različite poruke
Dodatnu neizvjesnost izazivaju različite procjene unutar same Evropske komisije. Dok jedan interni dokument govori o značajnom napretku Srbije u ispunjavanju obaveza, drugi upozorava na pogoršanje stanja ljudskih prava, pritiske na medije i nevladine organizacije te nedovoljan napredak u borbi protiv korupcije.
Ukoliko države članice ponovo odbiju prijedlog, Evropska komisija razmatrat će druge načine da prizna reformske korake Srbije, ali je malo vjerovatno da će konačna odluka biti donesena prije predstojećih izbora u Srbiji i političkih promjena koje se očekuju u vrhu vlasti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
