Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro će se baviti jednim od najvažnijih pravnih pitanja u posljednjih nekoliko godina – ocjenom ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.
Ovaj predmet privlači posebnu pažnju javnosti jer su upravo sporne zakonske odredbe bile jedan od ključnih elemenata u sudskom postupku koji se vodio protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Predmet registrovan pred Ustavnim sudom BiH
Pitanje ustavnosti ovih odredbi pokrenuto je nakon zahtjeva koji se našao u parlamentarnoj proceduri, a Ustavni sud BiH potvrdio je da je predmet evidentiran pod oznakom U-43/25.
Iz Suda navode da će slučaj biti razmatran na jednoj od narednih plenarnih sjednica u skladu s nadležnostima ove pravosudne institucije.
“Ustavni sud Bosne i Hercegovine će, kao i u svim ranijim predmetima, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese nakon razmatranja svih relevantnih činjenica i pravnih argumenata”, navedeno je u odgovoru Ustavnog suda BiH.
U fokusu zahtjeva nalazi se član 203.a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik.
Veza sa postupkom protiv Milorada Dodika
Velika politička rasprava oko ovih zakonskih rješenja intenzivirana je nakon sudskog postupka protiv Milorada Dodika.
Pravosudne institucije ranije su zaključile da je Dodik kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila Narodna skupština RS-a, iako je visoki predstavnik prethodno donio odluke kojima je spriječeno njihovo stupanje na snagu.
Na osnovu tih okolnosti, njegovo postupanje povezano je s krivičnim djelom neizvršavanja odluka visokog predstavnika, koje je predviđeno izmjenama Krivičnog zakona BiH.
Šta će Ustavni sud zapravo ocjenjivati?
Prema ranijoj sudskoj praksi, ovlaštenja i mandat visokog predstavnika proizlaze iz međunarodnih sporazuma koji se odnose na provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega Sud ne odlučuje o samoj legitimnosti bonskih ovlaštenja.
Međutim, kada odluke visokog predstavnika postanu dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine, njihov sadržaj može biti predmet ocjene ustavnosti.
To znači da će Ustavni sud analizirati da li su odredbe zakona u skladu s Ustavom BiH i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
Odluka koja bi mogla imati velike posljedice
Pravni stručnjaci smatraju da bi predmet U-43/25 mogao postati jedan od najznačajnijih slučajeva pred Ustavnim sudom BiH u narednom periodu.
Ishod ove odluke mogao bi imati uticaj na buduće pravne postupke povezane s neizvršavanjem odluka visokog predstavnika, ali i na odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice.
Zbog činjenice da je predmet povezan sa slučajem Milorada Dodika, konačna odluka Ustavnog suda BiH očekuje se s velikim interesovanjem u političkim i pravnim krugovima širom Bosne i Hercegovine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
