Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da srpski narod danas ne bi ni obilježavao Dan sjećanja na stradanje u vojnoj akciji “Oluja” da nije bilo angažmana predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Govoreći u Sremskim Karlovcima na komemorativnom skupu, Dodik je poručio da su ovakva obilježavanja neophodna kako bi se „spriječilo da se pogrom ponovi“.
– Da nismo počeli da obilježavamo Dan stradanja, moglo se desiti da se o vama više i ne govori. Malo je falilo da vas sahranimo žive, izjavio je Dodik obraćajući se Krajišnicima koji su preživjeli progon.
Podsjetio je da je, kako navodi, u “Oluji” protjerano 250.000 Srba, a nekoliko mjeseci ranije u akciji “Bljesak” dodatnih 125.000 iz Slavonije. Posebno je istakao ulogu Aleksandra Vučića:
– Da nije bilo Vučića, ne bismo se danas ni sjećali. On nam je vratio lice, identitet, i podsjetio nas na ljudsko dostojanstvo.
Odbijanje oprosta i kritika Zapadu
Dodik je rekao da ne želi da oprosti srpsko stradanje, iako, kako je rekao, “vjera uči drugačije”. Posebno se osvrnuo na politiku Franje Tuđmana i stavove hrvatskih vlasti, koje je nazvao “lažnim”.
– Tuđman je pet dana prije Oluje rekao: ‘Pobijte ih toliko da se nikada ne oporave’. To je bila isplanirana akcija uz podršku američke administracije Bila Klintona, rekao je Dodik.
Poručio je i da su Srbi u Hrvatskoj sistematski obespravljeni, te da su im čak i obilježavanja stradanja bila uskraćena.
“BiH nije moja država”
U emotivnom govoru Dodik se ponovo distancirao od Bosne i Hercegovine, istakavši:
– BiH nije moja država. Moja država je Srbija i Republika Srpska. Ne vrijeđam nikoga, ali to je moj stav. Ne navijam za BiH, navijam za Srbiju.
Istakao je da RS želi “veliku i junačku Srbiju” kao oslonac, te upozorio da je oprost zločina u prošlosti često bio uvod u nove zločine.
– Ne možemo da živimo s onima koji žele da nas smanje, eliminišu i protjeraju. Uvijek kada smo oprostili, to je bio početak nove tragedije za nas.
Na kraju je pozvao na jedinstvo i konsolidaciju unutar RS i srpskog naroda, uz poruku da ne prihvata „vladavinu prava“ ako ona podrazumijeva nametnute vrijednosti koje, prema njegovom mišljenju, ugrožavaju srpski identitet.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.