Slovenija uvodi skraćeno radno vrijeme za starije radnike od 2026. godine

Od 1. januara 2026. godine u Sloveniji stupaju na snagu izmjene Zakona o radu, koje će omogućiti starijim radnicima da biraju fleksibilnije radno vrijeme uoči odlaska u penziju.

Prema novom modelu, zaposleni stariji od 58 godina ili oni s najmanje 35 godina radnog staža imaće pravo da odaberu jedan od sljedećih oblika skraćenog radnog angažmana:

• slobodan petak,

• produženi vikend, ili

• skraćeno radno vrijeme od šest sati dnevno.

Ova mjera je poznata kao model 80-90-100, što znači da će zaposleni raditi 80% punog radnog vremena, primati 90% plate, a država će im uplaćivati 100% doprinosa, kao da rade puno radno vrijeme. Slični modeli već su uspješno implementirani u Islandu, Irskoj i Njemačkoj, gdje su zabilježeni pozitivni rezultati – veća produktivnost i manji broj izostanaka.

Širi reformski paket do 2028. godine

Slovenačko Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, koje predvodi Luka Mesec (Levica), planira dalju liberalizaciju radnih prava ukoliko se početne mjere pokažu uspješnima.

Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne reforme, uključujući:

• uvođenje radne sedmice od 38 sati,

• božićni bonus za sve zaposlene,

• dodatke za rad subotom.

Takođe, od 2026. godine biće povećane naknade za nezaposlene. Tokom prva tri mjeseca nezaposlenosti maksimalna nadoknada iznosiće 130% prosječne bruto minimalne zarade, što prema trenutnim podacima prelazi 1.660 eura. Nakon tog perioda, iznos će se postepeno smanjivati.

Podrška mladima, starijima i penzionerima

Poboljšani uslovi rada očekuju i učenike, studente i učesnike javnih radova, uključujući povećane satnice i dodatke.

Posebni podsticaji biće uvedeni za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina – poslodavci će moći ostvariti do 40% subvencije na mjesečnu neto platu, a radnici će imati pravo na više sati povremenog angažmana.

Penzionerima se povećava maksimalni broj radnih sati s 60 na 85 mjesečno, što će im omogućiti dodatne godišnje prihode.

Finansijski izazovi

Ipak, Ministarstvo finansija, kojim upravlja Klemen Boštjančič, upozorava na moguće opterećenje državnog budžeta, procjenjujući da bi novi sistem mogao koštati više od 40 miliona eura godišnje. Zbog toga će se implementacija propisa odvijati postepeno, a sve mjere zavise od ostanka sadašnje vladajuće koalicije na vlasti.