Prva zvanična akcija novoformiranog Posebnog odjela za suzbijanje korupcije (POSKOK) Tužilaštva FBiH dovela je do otvaranja istrage protiv samog vrha općinske vlasti u Grudama. Načelnik Ljubo Grizelj, bivša predsjedavajuća Općinskog vijeća Nataša Leko te više neimenovanih vijećnika sumnjiče se za zloupotrebu položaja u vezi s prodajom čak 330.000 m² državnog zemljišta — i to po cijeni od samo 2,80 KM po kvadratu.
Radi se o parcelama koje su, prema zemljišno-knjižnim dokumentima još iz 1887. godine, bile u vlasništvu države BiH. Međutim, na sjednici Općinskog vijeća iz 2021. godine donijeta je odluka kojom se zemljište najprije prenamjenjuje iz šumskog i poljoprivrednog u građevinsko, zatim se Općina upisuje kao vlasnik, da bi odmah potom bio dat zeleno svjetlo za njegovu prodaju privatniku.
Zemljište preprodano – solarna elektrana već izgrađena
Iako su vijećnici iz opozicije tada javno upozoravali da je riječ o nezakonitoj odluci, većina u Općinskom vijeću je ipak izglasala prodaju. Investitor je u međuvremenu izgradio solarnu elektranu.
– „Pozivao sam da se tačka skine s dnevnog reda. Upozorio sam da će uslijediti krivične prijave. Nažalost, bio sam u pravu“, izjavio je tadašnji SDP-ov vijećnik Vlado Rašić.
Njegov kolega Tomislav Bandić iz HRS-a dodaje kako su vijećnici tada vjerovali u tvrdnje iz Ureda načelnika da je sve „po zakonu“, ali sada smatra da su bili „namjerno obmanuti“.
Izuzeta dokumentacija, FUP u Općini Grude
Federalna uprava policije je, po nalogu POSKOK-a, već izuzela svu relevantnu dokumentaciju iz zgrade Općine Grude. Istraga se vodi zbog osnovane sumnje na nezakonito sticanje imovine, zloupotrebu službenog položaja i kršenje propisa o raspolaganju državnim zemljištem.
Bivši državni pravobranilac Ismet Velić podsjeća da šumsko i poljoprivredno zemljište ne može biti predmet prodaje bez jasne odluke titulara – države Bosne i Hercegovine, a dodatni problem je u tome što zakon o državnoj imovini još uvijek nije sistemski riješen.
Stari problem, nova lica
Ovaj slučaj iz Gruda samo je jedan u nizu sličnih u FBiH, gdje se zbog zakonskih rupa i političkog vakuuma državno zemljište masovno preknjižava na općine, a zatim prodaje po simboličnim cijenama.
– „Podnio sam krivičnu prijavu, jer smatram da je cijena bila daleko ispod tržišne. U tom trenutku, slična zemljišta su se prodavala višestruko skuplje“, dodaje Bandić.
I dok POSKOK vodi svoju prvu veliku istragu, pitanje državne imovine ostaje goruće političko i pravno pitanje koje čeka sistemsku regulaciju — ili možda novu intervenciju međunarodne zajednice.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.