Poslovni aranžmani Alta banke iz Beograda s institucijama Republike Srpske ponovo su u centru pažnje nakon što joj je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad i pokrenut postupak stečaja. Posebnu pažnju izaziva kredit od 22 miliona eura koji je Vlada RS-a ranije dobila od ove banke, kao i pitanja o mogućim finansijskim vezama s osobama bliskim SNSD-u.
Prema pisanju portala Žurnal, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na pitanja o tome da li će ispitati poslovne i finansijske odnose Alta banke s predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj.
Vlada RS-a se, prema navodima medija, u februaru 2026. godine zadužila kod Alta banke za 22 miliona eura, odnosno oko 42,9 miliona KM. Taj novac, kako se ranije izvještavalo, iskorišten je za isplatu kompanije „Drvo-Export“ iz Teslića, čiji je vlasnik Srđan Klječanin Rufi.
Isplata je uslijedila nakon što je Ustavni sud BiH osporio prodaju oko 56.000 kvadratnih metara državnog zemljišta na Jahorini. Klječanin je, prema ranijim izvještajima, potraživao naknadu od oko 41,3 miliona KM, uz dodatne troškove i kamate.
Žurnal navodi da je od Tužilaštva BiH tražio odgovor o tome da li je formiran predmet i jesu li poduzete određene istražne aktivnosti. Do zaključenja njihovog teksta odgovor nije stigao.
Dodatnu pažnju izazvala je krivična prijava koju je, prema pisanju Oslobođenja, podnio predsjednik Demokratske stranke Srbije Srđan Milivojević. On je iznio sumnje u vezi s planiranom konverzijom 50 miliona eura i mogućim transferom novca na račun Alta banke kod korespondentne banke u inostranstvu.
Milivojević je u svojim izjavama spominjao i Milorada Dodika, iznoseći političke optužbe o mogućim dogovorima i finansijskim interesima. Te tvrdnje nisu predstavljene kao utvrđene činjenice.
U javnosti su se pojavili i navodi o tome da je novac iz Alta banke navodno prebacivan na offshore račune, pri čemu se spominje Igor Dodik. Za ove tvrdnje u dostavljenom tekstu nisu ponuđeni dokumenti ili zvanična potvrda, zbog čega ih je potrebno tretirati isključivo kao nepotvrđene navode iz opozicionih krugova u Srbiji.
Veze koje se spominju u slučaju Jahorina
U cijeloj priči spominje se i srbijanski biznismen Zvonko Veselinović. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ranije je tvrdio da Veselinović stoji iza pojedinih poslova povezanih s Jahorinom i kupovinom rudnika u Prijedoru.
Radio Slobodna Evropa ranije je pisao o Veselinovićevim poslovnim i političkim vezama, kao i o njegovom povezivanju s događajima na sjeveru Kosova. U dostavljenom tekstu navode se i optužbe koje su se ranije pojavljivale u javnosti, ali je važno razlikovati takve navode od pravosnažno utvrđene odgovornosti.
Prekinuti kanali plaćanja prema Rusiji
O gašenju Alta banke govorio je i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, koji je izjavio da su prestankom njenog rada prekinuti određeni kanali plaćanja, posebno oni povezani s ruskim transakcijama prema Srbiji.
Bajatović je naveo da je upravo to bio jedan od razloga njegovog puta u Moskvu, gdje je trebalo razgovarati o mogućnostima nastavka plaćanja.
Slučaj Alta banke tako je otvorio niz pitanja o finansijskim aranžmanima s institucijama Republike Srpske, spornim poslovima na Jahorini i mogućim vezama političkih i poslovnih struktura u Srbiji i BiH.
