Bivši oficir VRS-a svjedočio o susretu s Ratkom Mladićem nakon pada Srebrenice
Među najznačajnijim svjedočenjima o zločinima počinjenim nakon pada Srebrenice pred Haškim tribunalom bilo je ono Momira Nikolića, nekadašnjeg pomoćnika komandanta za bezbjednost i obavještajne poslove Bratunačke brigade Vojske Republike Srpske.
Nikolić je priznao vlastito učešće u zločinima nad Bošnjacima u julu 1995. godine, a pred sudom je govorio i o susretu s Ratkom Mladićem 13. jula 1995. u Konjević Polju.
Tog dana na tom području nalazio se veliki broj bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su, nakon pada Srebrenice, pokušavali kroz šumu doći do teritorije pod kontrolom Armije Republike BiH. Mnogi od njih tada su se počeli predavati snagama VRS-a.
Mladić se obraćao zarobljenicima
Prema Nikolićevom svjedočenju, Mladić se tog dana pojavio među zarobljenicima i uvjeravao ih da se ne trebaju plašiti.
Govorio im je da će biti prebačeni, razmijenjeni i da će sve biti u redu.
Nikolić je nakon toga krenuo za Mladićem prema automobilu, želeći saznati šta će se zaista dogoditi sa zarobljenim muškarcima.
„Samo se nasmijao“
Nikolić je pred sudom opisao da je Mladića direktno pitao šta će biti s ljudima koji su se predali.
Prema njegovim riječima, odgovor nije dobio riječima.
„Samo se nasmijao“, naveo je Nikolić.
Potom je, kako je svjedočio, Mladić desnom rukom, s dlanom okrenutim prema zemlji, napravio vodoravni pokret slijeva nadesno.
Nikolić je isti pokret kasnije pokazao i pred sudijama, objašnjavajući kako ga je razumio.
Gest koji je Nikolić shvatio kao naredbu
Prema njegovom tumačenju, taj pokret nije mogao značiti ništa drugo osim poruke da će zarobljeni muškarci biti ubijeni.
Ovaj dio svjedočenja kasnije je postao jedan od najupečatljivijih trenutaka tokom sudskih postupaka povezanih sa zločinima nakon pada Srebrenice.
Nikolić je tvrdio da je ono što je tada vidio ubrzo dobilo svoju potvrdu na terenu.
Bošnjački muškarci i dječaci odvajani su od žena i djece, nakon čega su odvođeni na različite lokacije na području Bratunca i Zvornika.
Na tim lokacijama uslijedila su masovna pogubljenja.
Značaj Nikolićevog svjedočenja
Posebnu težinu njegovom iskazu davala je činjenica da nije bio posmatrač sa strane.
Nikolić je bio oficir VRS-a i dio strukture koja je djelovala na području Bratunca. Pred Haškim tribunalom priznao je krivicu za progon Bošnjaka iz Srebrenice.
Zbog toga je njegovo svjedočenje bilo važno za razumijevanje načina na koji su organizovani zarobljavanje, transport i ubistva nakon pada enklave.
Odbrana osporavala njegov iskaz
Mladićeva odbrana nastojala je dovesti u pitanje Nikolićev kredibilitet.
Tvrdili su, između ostalog, da je pojedine dijelove svog iskaza mogao prilagođavati u pokušaju da dobije povoljniji tretman nakon priznanja krivice.
Zbog toga je njegov iskaz detaljno analiziran tokom postupka i upoređivan s drugim svjedočenjima i dokazima.
Ipak, upravo opis događaja u Konjević Polju ostao je jedan od najdramatičnijih dijelova njegovog svjedočenja.
Obećanja zarobljenicima, a potom masovna ubistva
Prema Nikolićevom iskazu, zarobljenicima su se obraćali uz poruke da će biti sigurni i da će biti razmijenjeni.
Istovremeno je, prema njegovom svjedočenju, među pripadnicima struktura koje su ih držale postojala drugačija namjera.
Ubrzo nakon toga počela su sistematska odvođenja i pogubljenja zarobljenih muškaraca i dječaka.
Upravo zbog toga njegov opis susreta s Mladićem predstavlja posebno snažno svjedočenje o događajima koji su uslijedili nakon pada Srebrenice.
Mladić pravosnažno osuđen
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progon, terorisanje građana Sarajeva i druge ratne zločine.
Njegova odgovornost za najteže zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini potvrđena je pravosnažnom presudom međunarodnog suda.
Nikolićevo svjedočenje ostalo je dio šireg dokaznog materijala koji je korišten u procesima pred međunarodnim pravosudnim institucijama.
Jedan gest ostao zapamćen
Upravo detalj o gestu rukom ostao je posebno upečatljiv.
Bez izgovorene naredbe, prema Nikolićevom svjedočenju, jedan pokret je za njega imao jasno značenje.
Kasniji događaji, uključujući masovna pogubljenja zarobljenih Bošnjaka, dali su tom dijelu njegovog iskaza dodatnu težinu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
