Predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini mogli bi donijeti nove političke potrese, ali i dodatno zaoštravanje odnosa unutar zemlje i regiona. U analizi zagrebačkog novinara Željka Trkanjeca posebno su izdvojeni mogući ishodi izbora u BiH, Srbiji i na Kosovu, uz ocjenu da bi povratak pojedinih političkih aktera mogao predstavljati najteži scenario za budućnost zemlje.
Trkanjec se osvrnuo na političke prilike na Kosovu, gdje već duže traje institucionalna kriza, kao i na predstojeće izbore u Srbiji. Posebnu pažnju posvetio je ulozi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovim nastojanjima da osigura nastavak političke dominacije.
Prema njegovoj procjeni, izbori u Srbiji mogli bi biti posebno osjetljivi ukoliko i vlast i opozicija proglase pobjedu, a jedna od strana odbije priznati rezultate. U takvoj situaciji, smatra autor, ključnu ulogu mogli bi imati međunarodni posmatrači i institucije Evropske unije.
BiH ulazi u novu izbornu bitku
Poseban dio analize odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, gdje se očekuje veoma neizvjesna izborna utrka.
U Republici Srpskoj opozicione stranke nadaju se promjeni vlasti i porazu SNSD-a, dok se Milorad Dodik zbog pravnih ograničenja ne može ponovo kandidovati za funkciju predsjednika RS-a.
Istovremeno, u bošnjačkom političkom korpusu SDA Bakira Izetbegovića pokušat će se vratiti na pozicije koje je ranije izgubila.
Kod hrvatskog biračkog tijela očekuje se borba za izbor člana Predsjedništva BiH, a autor analize smatra da bi politički odnos između dva jaka bošnjačka kandidata mogao otvoriti prostor za drugačije dogovore oko izbornog sistema.
Upravo u tom kontekstu iz Zagreba stiže i najzvučnija ocjena.
„Najgora bi opcija bila povratak Dodika i Bakira Izetbegovića, dok će Dragan Čović, vječni predsjednik HDZ-a BiH, i dalje biti prisutan. Njih trojica neće učiniti ništa konstruktivno za budućnost BiH“, navodi se u komentaru.
Hrvatska i pitanje hrvatskog člana Predsjedništva
Autor smatra da bi eventualni poraz kandidata Demokratske fronte mogao otvoriti prostor za nove razgovore o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Prema toj procjeni, eventualna politička promjena mogla bi dovesti i do razgovora o modelu izborne jedinice ili drugom rješenju koje bi Hrvatima omogućilo izbor vlastitog političkog predstavnika.
Istovremeno, Zagreb će, prema analizi, nastaviti pažljivo pratiti razvoj situacije u BiH jer bi neuspjeh u izboru kandidata kojeg hrvatske stranke smatraju legitimnim predstavnikom mogao dodatno povećati političke tenzije.
Kosovo ostaje regionalno žarište
Trkanjec se osvrnuo i na situaciju na Kosovu, gdje politička kriza traje već mjesecima.
Nakon više izbornih ciklusa, kosovske institucije i dalje se suočavaju s problemima formiranja vlasti, što je autor opisao kao ozbiljan politički problem koji narušava sliku Kosova u međunarodnoj javnosti.
Ipak, procjenjuje se da trenutna kriza na Kosovu ne bi trebala direktno ugroziti regionalnu sigurnost, prvenstveno zbog prisustva KFOR-a, međunarodne mirovne misije predvođene NATO-om.
Srbija između izbora i Vučića
Veliku pažnju autor posvećuje i Srbiji, gdje se očekuje nova velika politička bitka.
Aleksandar Vučić već je ušao u izbornu kampanju i, prema navodima iz analize, pokušava osigurati pobjedu Srpske napredne stranke, iako formalno nije njen predsjednik.
Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića najavila je samostalan izlazak na izbore, ali autor ostavlja otvorenom mogućnost da bi takav potez mogao biti dio šire političke strategije.
Posebno upozorava na mogućnost postizborne krize ukoliko i vlast i opozicija proglase pobjedu. U tom slučaju, smatra Trkanjec, međunarodni izborni posmatrači mogli bi imati važnu ulogu u procjeni regularnosti izbornog procesa.
Crna Gora promijenila politički kurs
Za razliku od Srbije i Kosova, situacija u Crnoj Gori prema ovoj analizi pokazuje drugačiji trend.
Autor smatra da su članstvo u NATO-u i evropske integracije značajno promijenili politički položaj zemlje i smanjili prostor za snažniji ruski utjecaj.
U tom kontekstu spominje se i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koji je, kako se navodi, posljednjih godina ublažio dio ranijih stavova i podržao određene poteze usmjerene prema evropskim integracijama.
Velike sile i dalje prate Balkan
U završnom dijelu analize pažnja je usmjerena na interese velikih sila na Zapadnom Balkanu.
Rusija nastoji zadržati politički utjecaj u Banjoj Luci i Beogradu, Kina kroz ekonomske projekte nastoji ojačati poziciju u Srbiji, dok Sjedinjene Američke Države insistiraju na stabilnosti regiona i očuvanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine u okviru postojećeg međunarodnog poretka.
Poseban značaj ima i energetska politika, s obzirom na nastojanja evropskih država da smanje zavisnost regiona od ruskih energenata.
BiH ostaje najveći izazov
Zaključak analize jeste da će Bosna i Hercegovina i nakon izbora ostati jedan od najvećih političkih izazova za Zagreb i širi region.
Posebno će biti važno pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH, odnosa između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih političkih stranaka te mogućeg povratka pojedinih ranije dominantnih političkih aktera.
Upravo zbog toga predstojeći izbori mogli bi biti među najvažnijim političkim događajima u BiH posljednjih godina.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
