Objavljivanjem novih rješenja Ustavnog suda BiH u Službenim novinama Federacije BiH ponovo je aktuelizirano pitanje odšteta za bivše vojne stanove JNA.
Sud je u više predmeta utvrdio da Vlada FBiH nije izvršila ranije presude, zbog čega su slučajevi proslijeđeni Tužilaštvu BiH. Neizvršavanje odluka Ustavnog suda može imati i krivičnopravne posljedice za odgovorne zvaničnike.
Zašto FBiH mora isplatiti naknadu?
Korijen spora seže u period nakon rata, kada je Federacija BiH propisala da pripadnici JNA koji su nastavili službu u vojskama drugih država gube stanarska prava.
Međutim, Evropski sud za ljudska prava u predmetu Đokić protiv Bosne i Hercegovine zaključio je da je predratni otkup stana predstavljao privatnu imovinu. Prema tom standardu, stanovi se ne moraju vraćati u posjed, ali vlasnicima pripada pravična novčana naknada.
Kasnije je i Ustavni sud BiH primijenio isti pravni pristup i naložio isplatu odšteta u pojedinačnim slučajevima.
Šta je Vlada FBiH osporavala?
Vlada FBiH je preko stručnog tijela odbijala dio zahtjeva, navodeći da su podnosioci u međuvremenu stambeno zbrinuti u Srbiji ili Sjevernoj Makedoniji.
Ustavni sud BiH je, međutim, ocijenio da te okolnosti nisu odlučujuće za pravo na naknadu koje proizlazi iz ranije stečenog vlasništva.
Rasprava koja i dalje traje
Presude su konačne i obavezujuće, ali slučajevi i dalje izazivaju snažne reakcije zbog ratnog konteksta i činjenice da se među korisnicima nalaze bivši pripadnici JNA.
Istovremeno se često ukazuje na to da su mnogi oficiri koji su napustili JNA i odbili učestvovati u ratu ostali bez svojih stanova u drugim državama bivše Jugoslavije.
Prema dosadašnjoj sudskoj praksi, visina naknade zavisi od površine stana i drugih okolnosti konkretnog slučaja, pa se procjenjuje da bi pojedinačne isplate mogle iznositi između 100.000 i 150.000 KM.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
