Slučaj Darija Ristića iz Modriče, koji se pridružio ruskoj vojsci nakon što je stekao rusko državljanstvo, ponovo je otvorio pitanje da li Bosna i Hercegovina može oduzeti državljanstvo svojim državljanima koji dobrovoljno služe u stranim vojnim formacijama.
Iako je protiv Ristića odbačena optužnica za pridruživanje stranoj vojsci, stručnjaci ističu da krivični postupak nije jedini način na koji država može reagovati.
Šta kaže zakon?
Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine, dobrovoljno služenje u stranim vojnim snagama može predstavljati osnov za oduzimanje državljanstva BiH.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa naveli su da u posljednjih deset godina nijedno državljanstvo nije oduzeto po tom osnovu te da trenutno ne vode nijedan takav postupak.
Naglašavaju da se svaki slučaj razmatra pojedinačno i da je za pokretanje postupka potrebno raspolagati odgovarajućim dokazima i informacijama nadležnih institucija.
Šta kažu pravni stručnjaci?
Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović smatra da činjenica da neko ne može krivično odgovarati ne znači automatski da ne može snositi druge zakonom predviđene posljedice.
Kako navodi, Zakon o državljanstvu omogućava oduzimanje državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim formacijama, pod uslovom da time ne postanu osobe bez državljanstva.
S druge strane, advokat Rade Ćulibrk smatra da u slučaju Darija Ristića nema osnova za oduzimanje državljanstva, jer je rusko državljanstvo stekao prije nego što je potpisao ugovor s ruskom vojskom.
Nema sporazuma s Rusijom
Bosna i Hercegovina nema sporazum o dvojnom državljanstvu s Rusijom.
Ipak, nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2011. godine više ne postoji automatski gubitak bh. državljanstva sticanjem državljanstva države s kojom BiH nema takav sporazum, već se svaki slučaj razmatra zasebno.
Do sada nije bilo takvih odluka
Iz Ministarstva civilnih poslova ističu da u posljednjih deset godina nije donesena nijedna odluka o oduzimanju državljanstva zbog služenja u stranoj vojsci.
Istovremeno, pravni stručnjaci upozoravaju da zakon predviđa takvu mogućnost, ali da svaka odluka mora biti donesena nakon pojedinačne provjere činjenica i u skladu sa zakonskim procedurama.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
